063/444-808   info@digitalfacts.rs

Istorija računara


19. vek

Za začetnika informatike smatra se Britanac Čarls Bebidž. On je izmislio diferencijalnu i analitičku mašinu za računanje. Diferencijalna mašina je zamišljena za računanje četiri aritmetičke radnje: sabiranje, oduzimanje, množenje i deljenje. Analitička mašina je zapravo preteča današnjeg računara, zamišljena za nalaženje rešenja bilo kog matematičkog izraza, za koji znamo redosled operacija pomoću kojih taj izraz može biti rešen.

Prvi programer je zapravo bila žena - Ada Bajron Lavlejs. Ada je bila inspirisana Bebidžovim radom i verovatno je prva osoba koja je pronikla u neverovatne mogućnosti Bebidžove analitičke mašine. Napisala je rad o Bebidžovoj „Analitičkoj mašini“ koji se smatra prvim tekstom koji opisuje proces danas poznat kao kompjutersko programiranje. Ona je predvidela i da će analitičke mašine služiti za komponovanje muzike, doduše za to će biti potrebno da protekne čitav jedan vek.

Rani 20. vek

Alen Tjuring je još jedna karika u lancu zahvaljujući kojem je pronađen računar. Tjuring je tokom drugog svetskog rata bio angažovan na problemu dešifrovanja nemačkih tajnih poruka. Njegov pristup tom problemu zasnivao se na iznalaženju mašine koja će biti u stanju da reši svaki problem predstavljen nizom elementarnih operacija, a njena memorija je trebalo da bude dovoljno velika da može da skladišti instrukcije potrebne za račun. On je dao jedan apstraktni model takve mašine znan kao “ Tjuringova mašina”.

Džon von Nojman je dao osnovne principe arhitekture današnjih računara. On je napravio razliku između materijalnog dela računara - hardvera i softvera odnosno programskog dela računara. On 1949. počinje sa radom u laboratoriji Los Alamos gde 1994. zajedno sa Džonom Moklijem i Džonom P. Ekertom radi na projektu ENJAK (ENIAC). Oni su smislili prvi potpuno elektronski računar koji je radio na osnovu unapred zadatog programa.